IT-PU

fivasic1970 — Tue, 20 Oct 2009 07:00:08 +0000

IT-PU fivasic1970 Tue, 20/10/2009 - 10:00

Manje ili više još jedan tehnički web site.
U početku zamišljen da prikaže mogućnosti i moguće prednosti open source programa, mogućnosti uštede, te zdrav duh koji prati
zajednicu u nekim uspješnim projektima.
Umjesto toga, ovdje su neki opisi zanimljivih programa, operativnih sustava, vlastitih programa, skripti i drugo.
Za sada, ostaje opis nekih zanimljivih programa i njihovih mogućnosti.

Ubuntu 15.04

fivasic1970 — Sun, 28 Jun 2015 16:54:50 +0000

Ubuntu 15.04 fivasic1970 Sun, 28/06/2015 - 19:54

Verzija 15.04 dolazi sa kernelom 3.19, Ubuntu i dalje daje vrlo nove verzije kako kernela tako i programa ili servera.

Najveća promjena ispod haube je prelazak za init.d na systemd servisa za startanje programa kod podizanja sistema umjesto ranijeg init.
Opširnije o systemd na službenim stranicama ovdje.
Paralelno podizanje programa je zapravo aktivno neko vrijeme i na Ubuntu i na Debianu, tako se operativni sistem munjevito brzo podiže. Systemd donosi dosta zanimljivih novosti i lakšu administraciju. Jedan primjer stvaranja za željeni proces je ovdje.

Upgrade sa prethodne verzije, ili nova instalacija tipično prolazi bez nekih problema.
Neki dodatni česti tweakovi postavljeni su na vrhu.

Ideja PPA repozitorija koji omogućavaju nove verzije programa ili servisa funkcionira sasvim dobro, jednostavna instalacija PPA omogućuje redovne update instaliranog programa.

Unity tweak je sasvim zgodan i pregledan program za podešavanje desktop okoline, sada je dio instaliranog Ubuntu.

Libre Office je i dalje default office program i dolazi u verziji 4.4.
Nešto što je mnogima smetalo, menu na vrhu otvorenog i aktivnog programa može se vratiti da bude cijelo vrijeme vidljiv, kao što je to postojalo na gnome 2, tj.ubuntu verzijama prije pojave Unitiy.

Ako se ne javi problem sa driverima, instalacija je krajnje jednostavna, i imamo svježi linux sa dovoljno instaliranih programa.
Software Center obiluje novim programima, brži je nego ranije.

Ako je potrebno (ili to želimo) instalirati zadnji kernel, na linku http://kernel.ubuntu.com/~kernel-ppa/mainline/ dostupne su najnovije verzije kernela u deb formatu. Dovoljan je download svih paketa ovisno o arhitekturi na pc-u, i instalacija istih naredbom:
$ sudo dpkg -i *.deb

Nakon toga restart i imamo aktualni kernel. Naravno, ako nešto krene po zlu, kod starta stroja imamo opciju izbora prethodno instaliranih kernel verzija.

S obzirom da su stare verzije sačuvane i nakon instalacije, nakon nekog vremena nije loše obrisati “višak” starih kernela koji više neće biti potrebni.

Ovo se može napraviti u 2 jednostavna koraka:

Prikaz liste postojećih kernela:

$ dpkg -l | grep linux-image-

rc linux-image-3.11.0-23-generic 3.13.0-53 amd64 Linux kernel image for version 3.11.0 on 64 bit x86 SMP

ii linux-image-3.12.0-031200-generic 3.12.0-031200.201311031935 amd64 Linux kernel image for version 3.12.0 on 64 bit x86 SMP

rc linux-image-3.13.0-29-generic 3.13.0-29.53 amd64 Linux kernel image for version 3.13.0 on 64 bit x86 SMP

ii linux-image-3.13.0-30-generic 3.13.0-30.55 amd64 Linux kernel image for version 3.13.0 on 64 bit x86 SMP

ii linux-image-3.13.0-32-generic 3.13.0-32.57 amd64 Linux kernel image for version 3.13.0 on 64 bit x86 SMP

ii linux-image-3.13.0-37-generic 3.13.0-37.64 amd64 Linux kernel image for version 3.13.0 on 64 bit x86 SMP

ii linux-image-3.13.0-38-generic 3.13.0-38.65 amd64 Linux kernel image for version 3.13.0 on 64 bit x86 SMP

Kernel koji više ne koristimo uklonimo naredbom:
$ sudo apt-get autoremove linux-image-3.13.0-19-generic linux-image-extra-3.13.0-19-generic

ili

$ sudo dpkg --purge linux-image-3.13.0-19-generic-pae

Deinstalacija starih kernela se također može obaviti i preko synaptica.

Novost je i konačni dolazak Ubuntua na mobilne platforme.
Također, za neke modele smartphona, moguća je instalacija dual boot npr. sa postojećim Androidom, a Ubuntu pretvarate u solidan desktop koji se može priključiti na monitor i ostalu perfieriju. Današnji mobilni uređaji imaju sasvim solidnu snagu koja će vrtiti ubuntu bez problema.

Starije verzije opisane su ovdje

Chrome OS Linux

fivasic1970 — Wed, 22 Dec 2010 11:58:24 +0000

Chrome OS Linux fivasic1970 Wed, 22/12/2010 - 13:58

Mali, lagan, netbook, 11 ili 14 '', brz i pozdan, kao što smo očekivali.
Baterije su odlicne moze trajati i preko 6 sati. Audio troši najviše resursa baterije, uglavnom, može se podesiti kojim uređajima ili aplikacijama ćemo dozvoliti potrošnju energije.

Chrome netbook dolazi s 2 Gb RAM, SSD sa 16 gb, sa solidnom brzinom.
Ako želimo, možemo preinstalirati i drugi linux.

Cijene se lreću oko 200 $ što je sasvim prihvaljitvo. Wi-fi je ugrađen u uređaj.

Ekran nije najviše kvalitete.

Tipkovnica je neobično postavljena, npr. super tipka tamo gdje je caps lock, gasi se i pali na backspace.

Ipak, može se rekonfigurirati ovo ponašanje.

Test na desktopu se može napraviti, potrebno je skinuti LIVE cd beta i RC sa službenih stranica. http://www.chromium.org
Live CD omogućuje isprobavanje proizvoda bez instalacije.

Moram priznati da sam očekivao bitno revolucionarniji proizvod od Google.
Prilikom dizanja sistema, vidi se da je Chrome OS baziran na Suse Enterprise, pohvalno je da iz Google nisu taj podatak maskirali.

Hardverski zahtjevi su skromni:

Processor: Intel Pentium, Xeon ili noviji; AMD Duron, Athlon, Sempron, Opteron ili noviji
RAM: min. 256 MB
Hard disk: min. 1 GB
Grafička kartica: podržana je većina modernih grafičkih kartica

Nakon starta sistema, koji se bez problema spoji na mrežu i dobije svoju dinamičku adresu, pojavljuje se sučelje Chrome OS sa menijem koji nudi očekivano spajanje na gmail, Google Calendar, Youtube itd, kao na slici.

Sad, od očekivanih usluga Clouda, nije vidljivo ništa specijalno novo.
Zapravo, iste funkcionalnosti možemo dobiti na bilo kojem operativnom sistemu, sa Firefoxom ili nekim drugim browserom.
Ovdje se najviše očekivalo, i ovdje je najveće razočaranje, jer nema nekih spektakularno novih usluga.

Software u Chrome OS Linux (prije 2-3 godine):

GNOME 2.30 desktop environment
Google Chrome 9.0.576 web browser
Google Picasa 2.7 photo manager
OpenOffice.org 3.2 office suite
GIMP 2.6 image editor
Flash Player 10.1 plugin
Wine Windows emulator 1.2
Pidgin 2.6 instant messenger
Dashboard in the web browser
Social Toolbar New!

Zanimljivo da je Wine emulator među paketima koji su u startu instalirani, očito su iz google obratili pažnju na mogućnost pokretanja windows aplikacija.
Iako su provobitno najavili Chrome kao operativni sustav čiji programi će se vrtiti isključivo u browseru, imamo dostupan i Suse alat za download i instalaciju brojnih
standardnih Linux aplikacija iz repozitorija.
S jedne strane, ovo znači udaljavanje od ideje super brzog operativnog sistema čiji život se vrti isključivo na webu.
S druge strane, korisnik je u mogućnosti koristiti bilo koji drugi software za Linux, bez ograničenja.
Istovremeno, ovime postaju bespredmetne kritike na račun OS-a po kojima će se svi privatni podaci nalaziti isključivo na Cloud serverima, van individualne kontrole.
Korisnik će sam izabrati koje podatke će držati na Cloudu, a koje na vlastitom računalu i to izgleda idealna kombinacija.

System Recovery izgleda vrlo razrađen po specifikaciji, može se napraviti Recovery image na nekom mediju (USB, CD), i u slučaju
da se sistem ne podiže kako treba, bilo zbog problema kod update operativnog sistema ili software, može biti pokrenut kako bi vratio ispravni image operativnog sistema.

Prema najavama, Chrome OS će biti instaliran na prijenosnim računalima, među kojima Acer najavljuje vrlo skori izlazak takvih prijenosnika.
Za poslovne aplikacije, ovo bi mogao biti sjajan operativni sistem jer je funkcioniranje aplikacije centralizirano, kao i podaci, klijentu mogu biti dovoljni mali
zahtjevi kako bi kvalitetno obavljao posao, a podaci i cijela aplikacija su zaštićeni. Lakše je čuvati podatke koji su centralizirani na jednom mjestu nego distribuirani na više kompjutera.

Novell koji je bio motor razvoja Suse Linuxa nedavno je prodan, zanimljivo da Google nije pokušao preuzeti firmu, preuzeli bi njihove snažne resurse razvoja.
Chrome browser je brzo dobio veliki broj poklonika kao i developera, s obzirom da je i Chrome OS Linux open source projekt, vidjeti ćemo koliko će uspjeti pridobiti zajednicu korisnika na svoju stranu, i kakav će biti daljnji razvoj.

IP - kako to gordo zvuči

fivasic1970 — Thu, 16 Dec 2010 19:35:32 +0000

IP - kako to gordo zvuči fivasic1970 Thu, 16/12/2010 - 21:35

Prva asocijacija nekog regularnog geeka na kraticu IP bila bi Internet Protocol, nešto sa čime se redovno
susrećemo, ili u boljem slučaju, ne prečesto.
Ovdje je riječ o terminu Intellectual Property, tj. sve većem razmahivanju ovog pojma, prvenstveno u USA.
Vijest da je odobren IP vlasniku Facebooka na ime face u socijalnim mrežama još jedan je biser koji podržava odbor za odobrenje IP-a.
Čovjek je okrenuo milijarde dolara u svom poslu, nešto čemu bi se mogla skinuti kapa, iako nije riječ ni o kakvoj znanstveno tehničkoj lucidnosti ili kreativnosti, već o kreativnosti u pogođenom zajedničkom socijalnom nazivniku velikog broja ljudi.
Čemu onda ovakvo preseravanje i tendencija da se prisvaja nešto što nema veze sa vlastitim radom i postignućem.
Kad otvorimo rječnik, sve više riječi će po sili zakona voditi na korporacijske stranice.
Nisu baš jasni motivi ovakvih ideja, što ti ljudi zapravo žele i pokušavaju, zaštiti i prisvojiti dio rječnika?

Novac više ne može biti osnovni motiv nego se valjda prerasta sebe, vlastite mogućnosti i potrebe.
Prvenstvena uloga zakona i pravoduđa je oduvijek bila zaštiti ljude na vlasti, a kasnije ostalo, ako nešto i preostane.
Suštinski, danas nije situacija bitno drugačija, iako nas uporno uvjeravaju da mi kao obični ljudi odlučujemo o svemu
svojim glasovima.
Kako bilo, nekada se barem znalo tko je na prijestolju, tko upravlja, barem se znalo njihova lica, danas to nije tako jasno.

Nekoliko ekscentričnih slučajeva koje su se dogodile zahvaljujući zaštiti IP-a.
Intel je tako tužio jednu manju turističku firmu zbog korištenja termina inside u svojoj promociji. Nije teško pogoditi u čiju korist je donešena presuda.

Nedavno je Microsoft uspio patentirati tipku REC na tipkovnici.
Eto, toga se nisu sjetili iz kompanija kao što je Sony, valljda su bili prezauzeti radom u tehnologiji da bi im takve ideje pale na pamet. Neobično da se tako velika firma sa ogromnim resursima bavi takvim stvarima. Kritičari MS ne mogu osporiti da je firma donijela brojne prave inovacije, međutim, najviše smeta što su prvenstveno okrenuti novcu a onda tek tehnologiji.

Jedan drugi zanimljivi članak iz prve ruke govori o tome kako izgleda prepucavanje IP iza zatvorenih vrata - ovdje
Autor je J.Schwartz, čovjek koji bio na čelu firme Sun, ovakve razgovore ne možemo čuti na ulici, niti pronaći u novinama.
Nakon preuzimanja firme Sun od strane Oracle, J.Schwartz se povukao sa mjesta CEO.
Sun je ostavio u nasljeđe veliki broj patenata i pravih inovacija, na žalost, nije bio toliko uspješan u rastu kapitala.

Drugi zanimljiv članak koji govori iz aspekta suprotnog IP-a, odnosno, zaštite korištenja slobodnog softwara je ovdje.
Članak govori o bitnoj razlici između patenata, copyrighta, i IP.

Vidjet ćemo kako će se isto razvijati dalje, hoćemo li svjedočiti daljnjem perverznom omogućavanju monopola pod drugim nazivom,
ili će pravi inovatori uspijevati biti prodorniji.
Inicijativa za rasčlanjivanje ideje vlasničkih prava nad softverom (software copyright) i patent nad softverom kako bi se omogućilo nastavak funkcioniranja slobodne i zdravu konkurencije, i onemogućavanje brojnih besmislenih sudskih procesa u kojima se mogu naći ljudi i kompanije koji uopće nisu svjesni da postoje rješenja kojima se nezavisno bave.
Monopol je formalno zabranjen, patenti nad programima ili jednostavnim modulima ipak omogućuju rast monopola i isključivanje ostalih iz razvoja.
Opširnije se može pogledati na linku ispod: