Tema anonimog sufranja postajat će sve više aktualna kako vrijeme prolazi. Već sad pretraživači sakupljaju gomile informacija za koje se nadamo da su isključivo u svrhu kvalitetnijeg web servisa, ipak, pojavljuju se i sve moćniji programi pod dobro uhodanom izlikom anti terorističke borbe koji su sposobni raditi moćne statistike o prosječnom građaninu. Redovno pitanje se postavlja zašto se takva tehnologija ne koristi u otkrivanju pravih kriminalaca, lopova ?
Ima više načina kako sigurnije surfati internetom, primjer su adrese proxy servera koji sakrivaju naš identitet na internetu.
Jedan od programa za više platforma je Privoxy http://www.privoxy.org/
Na Ubuntu linux instalacija se pokreće:
$ sudo apt-get install privoxy
(ili kroz Software centar, ili Synaptic, svejedno)
Nakon instalacije Privoxy je instaliran kao servis. Potrebno je editirati /etc/privoxy/config i dodati ovu liniju:
forward-socks4a / localhost:9050 .
(točka je na kraju reda!)
Restart privoxy standardnom naredbom:
$ sudo /etc/init.d/privoxy restart
U svoj browser upišite redirekciju kroz proxy: localhost , port 8118
(u nekima samo localhost:8118)
Restart browsera, i stvar radi.
Moguće da ćete imati ovu sliku na ekranu:
Ovo bi značilo otprilike jednu dobru i jednu slabu vijest. Dobra vijest da je Privoxy preuzeo kontrolu nad filtriranjem sadržaja browsera, loša vijest je da nikakav sadržaj ne prosljeđuje.
Ono što je posvjedočilo više ljudi po forumima, privoxy ne radi odmah, i nije mi jasno zašto, nakon nekog vremena zaista počinje raditi.
Tako da nakon restarta privoxy i još malo strpljenja, surfanje se uredno nastavlja.
Ako postoji lokalno instaliran web server kojemu želimo direktno pristupati bez privoxy, potrebno je upisati liniju u /etc/privoxy/config:
forward localhost:80 .
Za bilo koju stranicu kojoj želimo pristupati direktno:
forward it-pu.com .
Program automatski konfigurira pristup vlastitim setup postavkama kroz url: http://config.privoxy.org/
Kako je objašnjeno u dokumentaciji, kroz instalaciju stvoren je user: privoxy koji ima prava nad svojim konfiguracijskim datotekama.
Kako bi se uključila cgi opcija editiranja postavki kroz browser, potrebno je uključiti u /etc/privoxy/config opciju:
enable-edit-actions 1
Manualno se sve može podesiti kroz datoteke /etc/privoxy/user.action i /etc/privoxy/user.filter no, preko browsera se ovo čini nešto ugodnije i lakše.
Privoxy dozvoljava ogroman broj postavki, kako kaže jedan autor, može se knjiga napisati o tome, vjerojatno i hoće s vremenom, kad se pronađe jedan dobrovoljac. :-)
Preko browsera moguće je nešto lakše definirati postavke, moguće je sakriti ili promijeniti http zaglavlje, (header) u kojem piše s kojeg operativnog sistema i s kojim browserom pristupamo, blokiranja reklama od strane google ili yahoo, kako tretirati cookie datoteke i gomila drugih stvari.
Istovremeno, svaka od navdednih opcija ima link na dokumentaciju gdje je objašnjeno čemu služi kako se postavlja.
Slika prikazuje kako izgleda konfiguracija privoxy preko web sučelja:
Ako upišemo u browser: http://config.privoxy.org/show-url-info omogućeno nam je testiranje otvaranje neke web stranice nakon koje piše da li je pristup ostvaren direktno ili preko privoxy, te je moguće promijeniti postavke za tako definirane web stranice.
Dakle, kad provjerimo javnu IP adresu, i isto učinimo kroz proxy – IP adresa na internetu je drugačija. Moram priznati da je zabavno dobiti upit od Google u kojem piše da imam postavljene neobične postavke i ne može točno definirati odakle pristupam interenetu. Yahoo nekad postavlja redirekciju na njemački ili francuski jezik i sl.
Brzina – u dokumentaciji je navedeno da brzina nije bitno narušena, kod mene ipak jest, brzina je bitno niže, ipak, za normalno surfanje, sasvim zadovoljavajuće. Naravno, program se može koristiti za redirekciju i ostalih programa koji pristupaju internetu i to je glavna prednost u odnosu na pluginove Mozzile i sl.